Što je apneja u snu?
Apneja u snu je poremećaj kod kojeg tijekom spavanja dolazi do kratkotrajnih prestanaka disanja (apneja) ili značajnog smanjenja protoka zraka (hipopneja). Najčešća je opstruktivna apneja – kad se gornji dišni put sužava ili zatvara tijekom spavanja. Rezultat su ponovna buđenja, pad kisika u krvi i kronični umor.
Koji su simptomi i kada posumnjati na apneju?
Na apneju u snu često prvo posumnja partner zbog glasnog, isprekidanog hrkanja i zastoja disanja. Osoba koja ima apneju često se budi neispavana, s glavoboljom, suhim ustima i osjećajem da “nikad nije odmorena”, čak ni nakon dugog spavanja.
- glasno, nepravilno hrkanje (s pauzama i trzajima u snu)
- epizode prestanka disanja koje primjećuje partner
- učestalo buđenje noću, znojenje, nemiran san
- jutarnje glavobolje, suha usta, osjećaj gušenja tijekom noći
- pospanost tijekom dana, pad koncentracije, razdražljivost
Zašto je važno pravovremeno otkriti i liječiti apneju?
- smanjuje se rizik za povišeni krvni tlak i srčane aritmije
- smanjuje se rizik za moždani i srčani udar
- poboljšava se kvaliteta sna i razina energije tijekom dana
- smanjuje se rizik za prometne nesreće zbog pospanosti
- pozitivan utjecaj na regulaciju šećera u krvi kod osoba s dijabetesom
- bolja koncentracija, pamćenje i radna učinkovitost
- manje jutarnjih glavobolja i osjećaja nedostatka zraka
- bolja kvaliteta života za osobu i partnera/obitelj
Kako se dijagnosticira apneja u snu?
Zlatni standard za dijagnostiku apneje je noćno snimanje spavanja – polisomnografija ili poligrafija. Tijekom jedne noći pratimo disanje, razinu kisika u krvi, rad srca, hrkanje i položaj tijela. Na temelju dobivenih podataka liječnik izračunava indeks apneja–hipopneja (AHI) i utvrđuje stupanj težine apneje.
- specijalistički razgovor i analiza simptoma
- upitnici o pospanosti (npr. Epworth ljestvica)
- noćno snimanje spavanja – u centru ili kod kuće, ovisno o dogovoru
- obrada rezultata i izrada pisanog nalaza s preporukom terapije
Priprema za noćno snimanje spavanja
Na dan pregleda preporučujemo laganiju prehranu, izbjegavanje alkohola i veće količine kofeina. Uobičajenu terapiju (osim ako liječnik ne kaže drugačije) uzimate kao i inače. Ponesite udobnu odjeću za spavanje i stvari za osobnu higijenu.
Ako imate kronične bolesti (srčane, plućne, neurološke) ili koristite više lijekova, svakako ponesite medicinsku dokumentaciju i popis terapije. To nam pomaže u tumačenju nalaza i planiranju daljnjeg liječenja.
Kako izgleda noć u centru za spavanje?
- Dolazak u večernjim satima u dogovoreno vrijeme, smještaj u mirnu i prilagođenu “sleep sobu”.
- Tehničar postavlja senzore (na prsni koš, abdomen, prst, područje nosa/maski za disanje) – postupak je bezbolan.
- Tijekom noći uređaj kontinuirano bilježi disanje, razinu kisika, otkucaje srca, hrkanje i položaj tijela.
- Ujutro se senzori skidaju, provjerava se kvaliteta snimke i dogovara termin za tumačenje nalaza sa specijalistom.
- Liječnik na temelju rezultata predlaže terapiju (npr. CPAP uređaj, promjenu životnih navika, dodatne pretrage).
Nakon pregleda i plan liječenja
Nalaz snimanja spavanja detaljno objašnjavamo na kontrolnom pregledu. Zajedno prolazimo kroz broj apneja, stupanj težine poremećaja i moguće rizične čimbenike. Preporučujemo terapiju prilagođenu vašem stanju i načinu života.
Kod težih oblika apneje najčešće se preporučuje terapija pozitivnim tlakom u dišnim putovima (CPAP). Kod blažih oblika naglasak može biti na promjeni stil života, regulaciji tjelesne težine, pozicijskoj terapiji ili dodatnim ORL / stomatološkim rješenjima.
Kontraindikacije i ograničenja pregleda
- Za većinu osoba snimanje spavanja je siguran i dobro podnošljiv postupak.
- Osobe s izraženom klaustrofobijom ili teškim psihičkim smetnjama ponekad teže podnose senzore i boravak u nepoznatom okruženju – tada se dogovaraju dodatne prilagodbe.
- Kod težih akutnih bolesti (infekcije, pogoršanje srčane ili plućne bolesti) ponekad je potrebno prvo stabilizirati stanje, a zatim planirati sleep studiju.