Psihijatrija i poremećaji spavanja

Anksioznost, depresija, trauma i stres često prvi put “progovore” preko sna – nesanica, rano buđenje, noćna buđenja ili noćne more. S druge strane, kronični manjak sna pogoršava psihičke simptome. Ovdje objašnjavamo tu dvosmjernu vezu.

Zašto je san ključan za mentalno zdravlje?

Tijekom sna mozak obrađuje emocije, memoriju i stresne događaje. Kada je san ispresijecan, plitak ili ga kronično nedostaje, raste razina anksioznosti, razdražljivosti i depresivnosti. Zbog toga se psihijatrija i somnologija uvijek gledaju zajedno.

Poremećaji raspoloženja i san

Depresija

  • rano jutarnje buđenje bez mogućnosti ponovnog sna
  • nemogućnost “ugasiti” misli navečer
  • osjećaj težine u tijelu i umoru unatoč spavanju
  • pojačana krivnja i bezvoljnost tijekom noći

Anksioznost i panični napadaji

  • teško uspavljivanje zbog brige i pretjeranog razmišljanja
  • noćni panični napadaji uz ubrzano srce i osjećaj gušenja
  • česta buđenja uz osjećaj napetosti
  • jutarnje buđenje s osjećajem “unutarnjeg nemira”

Trauma, PTSD i noćne more

Nakon traumatskih događaja (nesreće, gubici, nasilje, ratna iskustva) san se često mijenja: javljaju se noćne more, flashbackovi, buđenja u panici i izbjegavanje spavanja iz straha od snova. To nazivamo posttraumatski stresni poremećaj (PTSP / PTSD).

  • ponavljajuće noćne more s elementima traume
  • buđenje u panici, znojenje, ubrzano srce
  • izbjegavanje spavanja ili spavanje uz TV/mobitel “da ne ostanem sam sa sobom”
  • pojačana napetost i “hiperbudnost” i danju i noću

Kako psihijatrijski lijekovi utječu na san?

Mogu pomoći…

  • stabilizirati ritam spavanja i buđenja
  • smanjiti noćnu tjeskobu
  • smanjiti noćne more kod PTSD-a (određeni lijekovi)
  • ublažiti depresivnost koja stoji iza nesanice

…ali i poremetiti san

  • neki antidepresivi mogu pojačati nemir ili rane buđenja
  • stimulansi mogu odgoditi uspavljivanje
  • neki antipsihotici mogu uzrokovati jutarnju omamljenost
  • benzodiazepini kratkoročno pomažu, ali dugoročno mogu pogoršati strukturu sna

Kada je vrijeme za kombinirani psihijatrijski i somnološki pregled?

  • Ako se nesanica ili noćna buđenja ponavljaju tjednima i utječu na funkcioniranje.
  • Ako se uz poremećaj sna javljaju tuga, bezvoljnost, gubitak interesa ili anksioznost.
  • Ako imate noćne more povezane s traumatskim događajem.
  • Ako postoje suicidalne misli, izražena bezvoljnost ili osjećaj bezizlaznosti.
  • Ako već uzimate psihijatrijsku terapiju, a san je i dalje izrazito narušen.

Česta pitanja

Ne. Nesanica može biti posljedica tjelesnih bolesti, lijekova, hormona ili poremećaja disanja u snu. Zato je važna cjelovita somnološka obrada.
Kratkoročno mogu biti korisne, ali dugoročno stvaraju ovisnost i pogoršavaju strukturu sna. Fokus stavljamo na uzrok i terapiju temeljnih stanja.
CBT-I je kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu – dokazano najučinkovitiji psihološki pristup za kroničnu nesanicu, bez rizika ovisnosti.
Kontaktiraj nas